Trgovska gora još nije izabrana za odlaganje radioaktivnog materijala

Hrvatska vlada nije izabrala Trgovsku goru, mjesto nedaleko od granice s BiH, za odlaganje radioaktivnog materijala. Odgovor je to zvaničnog Zagreba vlastima u BiH, a koji je dostavljen danas. Odluka o izboru odlagališta, piše u odgovoru, nije i neće biti donesena bez saglasnosti BiH.

Mogućnost odlaganja opasnog radioaktivnog otpada nedaleko od međudržavne granice, bez obzira da li se za to odluči BiH ili Hrvatska, bit će definisano posebnim sporazumom dviju država, zaključak je odgovora iz Hrvatske. Eventualno odlaganja radioaktivnog otpada u blizini bh. granice sa Hrvatskom, za našu zemlju bio bi veliki problem, ističe šef diplomatije. Upoznao je s tim i ministricu vanjskih poslova susjedne države Vesnu Pusić.
“Ne smijemo jednostavno dozvoliti da bilo ko dođe u opasnost. Imamo jedan dogovor s Hrvatskom da se ovo pitanje zajednički posmatra i da se oko toga bude u stalnoj komunikaciji”, tvrdi Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.
Dobra volja susjeda ili saznanje da bez saglasnosti u BiH u tom dijelu otpad radioaktivnog materijala ne može biti sagrađen, nije više ni bitno. Međunarodni sporazumi i konvencije na strani su BiH. Jedna od takvih upravo tretira radioaktivni otpad i potrošeno nuklearno gorivo.
“Depozirat ove konvencije je internacionalna agencija za atomsku energiju. Ona je više stručna i ako se Hrvatska stvarno odluči da na toj lokaciji krene s izgradnjom objekta, da se kroz sve faze istraživanja prođe zajedno sa našim stručnjacima koje mi imenujemo”, ističe Emir Dizdarević, direktor Agencije za radiacionu i nuklearnu sigurnost BiH.
Standardi su jako strogi, upozorava Dizdarević. Dodaje da lokacija o kojoj se priča geološki nije odgovarajuća. Razlog je blizina rijeke Une i mnogih podzemnih voda. Signal je to, poručuje, susjedima da ne ulazi u posao na tom području jer će potrošiti novce i shvatiti da ta lokacija ne ispunjava potrebne standarde.
“U životnom vijeku tog objekta, koji nije mali, radi se u nekim slučajevima i do nekoliko stotina godina, a kod nuklearnih materijala i goriva i o hiljadama godina, da neće ugroziti životnu sredinu za tako dug period”, dodaje Dizdarević.
Hrvatskoj bi najbolje bilo da svoj dio radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško odlaže zajedno sa Slovenijom na lokaciji koju su Slovenci već odredili, navodi Dizdarević. Razlika je u novcu, jer bi Hrvatsku jeftinije koštala izgradnja vlastitog nego odlaganje otpada na slovenskoj lokaciji.