Sana Linea: Crta ženstvenosti njihova prednost

Od menadžmenta do proizvodnje i prodaje, većina zaposlenih u preduzeću “Sana Linea” iz Kostajnice, a koje se bavi proizvodnjom i prodajom modne konfekcije, su žene, što je, kako sami smatraju, tajna njihovog poslovnog uspjeha.

“Vrijedno i marljivo zalaganje žena, koje čine većinu radnog kolektiva na svim nivoima, bio bi recept za naš uspjeh. Smatramo da nam je upravo ta crta ženstvenosti uvijek davala prednost, mada ni glas muške manjine ne bi prošao neprimijećen”, poručuju iz ovog kolektiva koji zapošljava 110 radnika.

“Sana Linea” Kostajnica ima dugu tradiciju i u svom postojanju do danas prošla je kroz nekoliko razvojnih faza. Preduzeće je osnovano 1947. godine, a od 1958. započinje njen razvojni put, kada je sagrađena nova proizvodna hala, remontiran strojni park i otvoreno osam sopstvenih prodavnica.

Potpunu transformaciju preduzeće započinje 1970. godine integracijom u preduzeće “Sana” Novi Grad, dok u sadašnjem obliku i imenu postoji od 2001. godine.

Od početne proizvodnje isključivo bluza za njemačke modne kuće, danas je “Sana Linea” proširila svoj proizvodni asortiman, gledajući da zadovolji modne potrebe jedne poslovne žene.

Oko 60 odsto proizvodnje odnosi se na usluge šivanja, a 40 odsto je proizvodnja za sopstvenu kolekciju i javne nabavke. Mjesečni kapacitet je 10.000 komada odjeće.

“U finansijskom smislu naše poslovanje je svake godine pozitivno. Za uspjeh svakako smatramo širenje naše maloprodajne mreže i otvaranje dvije prodavnice u Sarajevu i Beogradu, tako da ih zasad ima ukupno 12. Prodaja dobro ide i u Crnoj Gori i Sloveniji”, kažu u ovoj modnoj kući.

Njihovi planovi za budućnost vežu se za dalja ulaganja u razvoj i dizajn vlastite kolekcije, kao i širenje prodaje u regionu i na drugim tržištima.

Međutim, da bi se to ostvarilo, morali bi da se riješe nekih od najvećih problema s kojima se suočavaju u poslovanju, a na koje oni lično ne mogu puno uticati.

To je, kako navode, prije svega nekontrolisani uvoz robe na crno, često sumnjivog kvaliteta po zdravlje, od štetnih materijala te nepostojanje efikasne institucionalne kontrole kvaliteta.

Veliki problem proizvođačima predstavlja i sigurnost naplate plasirane robe i često komplikovana institucionalna zaštita pri istoj.

“Država bi najviše mogla da pomogne kod smanjenja carinskih stopa, stimulacije izvoza te potpisivanjem trgovinskih sporazuma, kao na primjer s Rusijom, zatim smanjenja PDV obaveza kod toplog obroka i prevoza radnika, smanjenjem nameta kod regresa te većim učešćem u naknadama za porodilje. Što se tiče lokalne zajednice, apelujemo da se otvore jaslice u okviru vrtića, a što bi mnogo značilo mladim majkama koje napuštaju posao jer nemaju kome da ostave dijete na čuvanje. Takođe, lokalne zajednice bi mogle pomoći i u organizovanju lokalnih linija prevoza”, zaključili su iz “Sana Linee”.

Nezavisne.com