Vijeće ministara BiH danas je dalo saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o utvrđivanju granice između BiH i Crne Gore, koja je duga oko 600 kilometara. Nakon ratifikacije u parlamentima obje države ovaj sporazum će i zvanično stupiti na snagu. Za razliku od granice sa Crnom Gorom, BiH ima brojna otvorena pitanja razgraničenja sa Srbijom i Hrvatskom.
Što se tiče Hrvatske, sa kojom BiH ima granicu dugu više od 1.000 kilometara, Sporazum o identifikaciji granice potpisali su još u julu 1999. godine tadašnji predsjednici dvaju država Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. Naknadno je Hrvatska odbila da ratifikuje ovaj sporazum, problematizujući pitanje razgraničenja u Neumu, tačnije kome će pripasti dva otočića Veliki i Mali Školj, kao i vrh poluostrva Klek. Značaj ovih ostrva i vrha poluostrva je u tome što se na osnovu kopnene utvrđuje granica na moru.
Nakon što je Hrvatska problematizirala granicu u Neumu, BiH strana je uradila istu stvar u Kostajnici.
– Ako se posmatra odluka Badinterove komisije, da su na snazi granice republika u trenutku disolucije Jugoslavije, onda je Hrvatska u pravu i Kostajnica bi trebala pripasti njima. Argument bh. strane je međunarodno pravo prilikom utvrđivanja granica. Prema odredbama međunarodnog prava, granice trebaju pratiti prirodnu konfiguraciju terena gdje god je to moguće. Takođe, granice na rijekama trebaju ići sredinom njenog toka.
Poštujući ove odredbe, Kostajnica treba pripasti Bosni i Hercegovini – napomenuo je izvor iz vijeća Ministara BiH.
Faktor.ba