Kestenov med – brend kostajničkog kraja

Kestenov med, crvenkasto smeđe, tamne boje, gorčeg okusa i specifično aromatičnog mirisa autentičan je proizvod kostajničkog kraja. Posebnost u koji se ogleda ovaj, kako kažu, najbolji med na svijetu, leži u šumama pitomog kestena koje su rasprostranjene upravo na ovom području. Visoka kvaliteta ovog meda rezultat je vremena cvatnje kestenovog cvijeta, pošto u tom periodu nema drugih značajnijih biljnih vrsta koje bi pčelama odvukle pažnju.

Proizvođači ovog prirodnog blaga organizovani su u Udruženju pčelara “Kesten” iz Kostajnice. Udruženje pčelara prvi put je osnovano je 70-tih godina prošlog vijeka i tadašnje društvo okupljalo je pčelare sa obje strane rijeke Une. Sadašnje udruženje nastavilo je svoje samostalno djelovanje 1999. godine i od tada se u njemu okupljaju napredni pčelari baveći se savremenim pčelarenjem.

Udruženje danas broji petnaestak registrovanih članova sa 100 i više košnica. Oko 40 pčelara bavi se pčelarstvom kao hobijem uz manji broj košnica. Prinos meda po košnici kreće se od 10 do 15 kilograma po košnici, zavisno od uspješnosti godine. Pored meda, proizvode se i ostali pčelinji proizvodi kao što su matična mliječ, polen i propolis.

Nedefinisan status o pašnom redu
U razgovoru sa predsjednikom Udruženja pčelara “Kesten”, Rajkom Čolićem, saznajemo kako je kestenov med izuzetno tražen i cjenjen na tržišu ali da Udruženje još uvijek nije dovoljno razvijeno da zajednički prodaje med na veliko.

“Prema našim procjenama ove godine je u prosjeku po pčelaru, na veliko, prodata jedna
tona meda, dok pojedinačno prodamo i preko 500 kilograma meda. Prodaja se odvija isključivo u granicama Bosne i Hercegovine iako imamo zainteresovanih klijenata iz inostranstva. Ipak, izvoz zahtjeva posebne procedure i registracije koje mi u ovom trenutku nismo u mogućnosti realizovati bez pomoći lokalnih ili republičkih vlasti”, rekao je Čolić.
Agencija za agrarna plaćanja pri Ministarstvu poljoprivrede RS određuje visinu poticaja za registrovane pčelare. Nakon prikupljenih podataka u okviru jedne godine donosi se odluka o visini isplate poticaja. Ove godine to je samo 4,50 KM po košnici. Međutim, iako pčelarstvo na području Kostajnice ima dugu tradiciju, susreće se sa nizom problema koje prate njihov rad. Prije svega to je nedefinisan status o pašnom redu.

“Vlada i Ministarstvo bi trebali napraviti pašni red i katastar paše u saradnji sa šumarijom i prema sortama medonoša. Kesten je rijetka paša koja na ovom prostoru najviše medi, ali u slučaju podbačaja jedne medonoše dolazi do težne da se nadoknadi paša pa dolazi do situacije da pčelari sa drugih opština puštaju pčele koje smanjuju prinos registrovanim pčelarima s naše opštine i čak zdravstveno ugrožavaju naše pčele”, naglasio je Čolić.

Zaštita izvornosti proizvoda
Kako bi spriječili dalje širenje bolesti pčela, od strane neodgovornih pčelara, udruženje planira provesti inicijativu popisa svih pčelara na području opštine. Time bi potakli nova učlanjenja i efikasnije sačuvali postojeći fond pčelinjih društava. Iako izuzetno visoka očuvanost prirodnog ekosistema kestenovih šuma pogoduje proizvodnji ovog meda, pored pomenutih problema dolazi i do sukoba interesa pčelara i preduzeća koje eksploatišu šumu u svrhe drvoprerađivačke industrije.

Boljom organizacijom potaklo bi se inzistiranje na razumjevanju lokalne zajednice za potrebama pčelara. Izražena je želja pčelara za češćim besplatnim edukacijama, kao i za uspješnijom promocijom na sajmovima i manifestacijama. Povećanjem isplativosti posla i zaštitom izvornosti proizvoda postoji velika mogućnost da se kostajnički kestenov med dovede na nivo brenda. Za ovo Ćolić navodi jedan pozitivan primjer:

“Inspirisan željom da što orginalnije daruje svoje poslovne partnere povodom predstojećih praznika, jedan preduzetnik iz dijaspore naručio je od pčelara kostajničke opštine izvorni kestenov med upakovan u prigodnu originalnu amabalažu. To nam je dalo ideju da u budućnosti planiramo projekat brendiranja kestenovog meda. Time će bi mogli pokazati kako i ova regija ima vrlo kvalitetan i prepoznatljiv proizvod koji ima potencijala da se uklopi u različite grane privrede”.

Poznato je da život na zemlji ne bi mogao da normalno funkcioniše bez pčela. Za jedan kilogram meda pčeli je potrebno preko milion letova i polen sa pet miliona cvjetova. One su izuzetno vrijedna i savršeno organizovana bića koja nam nesebično pružaju najfiniji ekstrakt svog rada. U ovo zimsko vrijeme rado posežemo za njihovim proizvodima kako bi svoj organizam ojačali ili jednostavno zasladili omiljene kolače u praznične dane. Ne zaboravite da im svaki put u tim trenucima odate uvaženu dozu poštovanja.

Autor: Dragana Midžić (Agroklub.ba)