Arbitraža s Hrvatskom jedino rješenje za razgraničenje?

Državna komisija za granice BiH nedavno je održala sastanak na kojem je, između ostalog, zaključila da svim komisijama iz regiona koje se bave pitanjem granica uputi dopis sa ciljem da se nastave razgovori u vezi sa razgraničenjem, a koji su prekinuti prije više od četiri godine.

“Očekujemo da veoma brzo dobijemo odgovore kako bismo nastavili s poslom. Već jednom smo slali dopise, ali nikakav odgovor nismo dobili. Posljednje četiri godine po tom pitanju ništa nije rađeno. Na posljednoj sjednici odlučili smo da ponovo uputimo pisma i da se nastave ti razgovori, a ako ne dobijemo odgovor onda ćemo odlučiti šta dalje”, rekao je Željko Obradović, član Državne komisije za granice BiH. Osim Hrvatskoj i Srbiji, pismo će biti upućeno i Crnoj Gori, s kojom je granica dogovorena i ratifikovana, ali još nije markirana, što je posao koji se mora završiti.

Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko se Hrvatska i Srbija ogluše na zahtjeve iz BiH za razgraničenjem, po svemu sudeći pred međunarodnim sudom mogla bi da bude pokrenuta arbitraža za sporni dio granice, koja bi se uglavnom odnosila na Hrvatsku, jer u slučaju Srbije praktično i nema spornih tačaka. Prije nekoliko godina čak je bio i napravljen nacrt sporazuma, koji nikada zvanično nije ušao u procedure parlamenata Srbije i BiH.

Kada je Hrvatska u pitanju, od ukupno 1.001 kilometra granice između BiH i Hrvatske sporno je manje od jedan odsto na dvije tačke, kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje “državna” granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une. U slučaju Neuma, prema ocjeni stručnjaka iz BiH, ne bi trebalo da bude nikakvih problema jer je tu stvar manje-više jasna, dok bi na drugoj tački moglo biti problema, posebno na dijelu Kostajnice.

BiH sa Srbijom ima granicu u dužini od oko 370 kilometara, a sporna je takođe na dva mjesta – oko Hidroelektrane na Drini kod Zvornika i na području opštine Rudo, gdje prolazi željeznička pruga Beograd – Bar u dužini od oko 12 kilometara. U tom dijelu dva sela, Međurječje i Sastavci, katastarski pripadaju Bosni i Hercegovini, ali su okružena teritorijom Srbije.

Dosta takvih slučajeva da zemlja katastarski pripada BiH ili Srbiji, a na teritoriji je druge države postoji i kod Bijeljine, ali tu ne bi trebalo da bude problema jer je granica utvrđena sredinom rijeke Drine i oko toga se načelno slažu i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji.

“Tražićemo nastavak razgovora na tu temu. Novi sastav Državne komisije za granice tek nedavno je imenovan i vidjećemo šta dalje”, rekao je Obradović. Inače, BiH i Crna Gora jedine su dvije zemlje koje su nakon raspada Jugoslavije dogovorile granice. Najveći problem u vezi sa granicom poslije raspada Jugoslavije trenutno je između Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva, a taj slučaj je trenutno na arbitraži.

Nezavisne.com