Kostajnica Kostajnica.com – najstariji kostajnički nezavisni web portal
Legalizaciju u Republici Srpskoj usporavaju brojne takse i dodatne naknade koje se obračunavaju prilikom postupka legalizacije, zbog čega Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS razmatra osnovanost plaćanja pojedinih taksi. Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić je potvrdila da se građani žale da iznosi koje plaćaju za legalizaciju objekata za koje je utvrđena fiksna naknada često budu znatno veći od naknade definisane zakonom.
Razlog za to je što se u postupku legalizacije osim naknade za legalizaciju plaćaju i druge vrste naknada i taksi kao što su poljoprivredna saglasnost, vodna saglasnost, protivpožarna saglasnost, izvodi iz javnih evidencija.
Golićeva je istakla da je plaćanje ovih naknada i taksi definisano posebnim propisima za koje Ministarstvo građevinarstva nije nadležno, zbog čega se kroz Zakon o uređenju prostora i građenju nisu ni mogli mijenjati ovi propisi niti uticati na procedure i iznose naknada koje oni propisuju.
„Takođe, upitna je osnovanost pojedinih naknada pa se tako postavlja pitanje da li se zemljište na kojem je nelegalno izgrađen objekat prije više desetina godina može smatrati poljoprivrednim, odnosno kakvo je to poljoprivredno zemljište ako na njemu 20-30 godina postoje objekti“, navodi se u odgovoru Golićeve na poslaničko pitanje.
Zbog svega toga, kako je navela, Ministarstvo razmatra osnovanost potrebe plaćanja pojedinih naknada za sprovođenje postupka legalizacije, kao i mogućnost iniciranja izmjene ovih naknada.
„Legalizacija objekata je opšti interes i ona nije i ne treba biti samo predmet definisanja Zakona o uređenju prostora i građenju, zbog čega je neophodno predefinisati i odredbe drugih propisa i uskladiti ih sa ovim zakonom kako bi se proces legalizacije proveo u što većem obimu“, naglasila je Golićeva.
Izmjenama Zakona o uređenju prostora i građenju predviđeno je da fiksna naknada za legalizaciju za objekte do 100 metara kvadratnih fiksna iznosi 100 maraka, za objekte bruto površine od 100 do 200 kvadrata do 500 KM, a za objekte od 200 do 300 kvadrata naknada je 1.000 KM.
Stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu od 2.000 maraka, a porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije ne plaćaju naknadu. Svi komercijalni bespravno sagrađeni objekti, površine veće od 400 metara kvadratnih, nemaju stimulacije, i za njih se plaća redovna cijena prilikom legalizacije u skladu sa odlukama nadležnih lokalnih zajednica.
Capital.ba
