Za tri godine iz BiH otišlo čak 90.000 ljudi

Iako ne postoje zvanične i precizne evidencije, samo za tri godine, od 2013. do 2016, Bosnu i Hercegovinu napustilo je oko 90.000 ljudi, od čega oko 25.000 samo iz Republike Srpske. Najčešće odredište građana RS je, tvrde demografi, Njemačka, koja potražuje čak 970.000 radnika u različitim granama, od čega čak 400.000 medicinara za njegu starih.

Zato su upravo medicinski radnici oni koji najčešće napuštaju zemlju.

– Nema nijednog relevantnog izvora što se tiče statistike, a brojke sa kojima baratamo uglavnom su nastale na bazi administrativnih evidencija ili paušalnih procena. Ipak, evidentno je da stanovništvo odlazi i taj trend će se vjerovatno nastaviti. Bosna je zemlja iz koje je više ljudi odlazilo nego dolazilo, kroz cijelu istoriju, pa samo u ratu je otišlo oko milion i nikada se nije vratilo. Ako se tako nastavi, postaćemo vrlo brzo zemlja staraca – izjavio je za “Novosti” demograf Stevo Pašalić.

Osnovni motiv, prema Pašaliću, zbog čega ljudi odlaze iz BiH je ekonomski, odnosno visoka stopa nezaposlenosti, što se najviše odražava na demografsku sliku stanovništva.

S obzirom na to da odlazi najreproduktivniji dio stanovnika, uglavnom od 20 do 40 godina, to najdirektnije utiče na smanjeno rađanje.

– Do poslkednjeg prijeratnog popisa gubili smo oko 17.000 stanovnika godišnje, sada se ta brojka kreće i do 30.000. Činjenica je i da u dijasporu češće odlaze Bošnjaci nego Srbi. Kad su u pitanju profesije, na konkursima van naših granica, pretežno u Njemačkoj, dominira medicinsko osoblje, ljekari, informatičari, keramičari i ostali zanati – dodao je Pašalić.

Porodica Protić iz Banjaluke odlučila se na odlazak iz grada prije godinu dana.

– Moj suprug Mladen, ja i naš dvogodišnji sin živimo u Brnu već godinu dana. Naš život ovdje i adaptacija olakšani su činjenicom da je Mladen ovdje, na neki način na domaćem terenu, s obzirom na to da se ovdje školovao od 2008. do 2013. godine, naučio jezik i upoznao njihovu kulturu. Prvobitno je naša ideja bila da ostanemo da živimo u BiH, ali zbog stanja u zemlji, ekonomske situacije i nemogućnosti da pronađemo stalni posao, odlučili smo prošle godine da se preselimo u Brno. Mogu da kažem da smo se sada već navikli na život u ovom gradu, ljudi koje smo upoznali su uglavnom susretljivi i dobronamjerni. Suprug već ima posao, a moj plan je da i ja sljedeće godine počnem da radim, kad dijete smjestimo u vrtić, odnosno kad navrši tri godine, jer u Češkoj djeca prije treće godine ne pohađaju predškolske ustanove – ispričala je za “Novosti” novinar Jelena Protić, sa deset godina iskustva u RS, ali bez dana radnog staža.

Posljednji popis

Prema posljednjem popisu iz 2016. godine, u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika.

Od toga, u Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 odsto), u Republici Srpskoj 1.228.423 stanovnika (34,79 odsto) i u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 odsto).

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, u BiH živi 50,11 odsto stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, njih 30,78 odsto izjasnilo se kao Srbi, a Hrvata je 15,43 odsto.

Nacionalno se nije izjasnilo 0,77 odsto stanovništva, dok je manje od tri odsto u kategoriji “ostalih”, u što ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke skupine. (novosti)

Iako ne postoje zvanične i precizne evidencije, samo za tri godine, od 2013. do 2016, Bosnu i Hercegovinu napustilo je oko 90.000 ljudi, od čega oko 25.000 samo iz Republike Srpske. Najčešće odredište građana RS je, tvrde demografi, Njemačka, koja potražuje čak 970.000 radnika u različitim granama, od čega čak 400.000 medicinara za njegu starih. Zato su upravo medicinski radnici oni koji najčešće napuštaju zemlju.

– Nema nijednog relevantnog izvora što se tiče statistike, a brojke sa kojima baratamo uglavnom su nastale na bazi administrativnih evidencija ili paušalnih procena. Ipak, evidentno je da stanovništvo odlazi i taj trend će se vjerovatno nastaviti. Bosna je zemlja iz koje je više ljudi odlazilo nego dolazilo, kroz cijelu istoriju, pa samo u ratu je otišlo oko milion i nikada se nije vratilo. Ako se tako nastavi, postaćemo vrlo brzo zemlja staraca – izjavio je za “Novosti” demograf Stevo Pašalić. Osnovni motiv, prema Pašaliću, zbog čega ljudi odlaze iz BiH je ekonomski, odnosno visoka stopa nezaposlenosti, što se najviše odražava na demografsku sliku stanovništva. S obzirom na to da odlazi najreproduktivniji dio stanovnika, uglavnom od 20 do 40 godina, to najdirektnije utiče na smanjeno rađanje.

– Do poslkednjeg prijeratnog popisa gubili smo oko 17.000 stanovnika godišnje, sada se ta brojka kreće i do 30.000. Činjenica je i da u dijasporu češće odlaze Bošnjaci nego Srbi. Kad su u pitanju profesije, na konkursima van naših granica, pretežno u Njemačkoj, dominira medicinsko osoblje, ljekari, informatičari, keramičari i ostali zanati – dodao je Pašalić. Porodica Protić iz Banjaluke odlučila se na odlazak iz grada prije godinu dana.

– Moj suprug Mladen, ja i naš dvogodišnji sin živimo u Brnu već godinu dana. Naš život ovdje i adaptacija olakšani su činjenicom da je Mladen ovdje, na neki način na domaćem terenu, s obzirom na to da se ovdje školovao od 2008. do 2013. godine, naučio jezik i upoznao njihovu kulturu. Prvobitno je naša ideja bila da ostanemo da živimo u BiH, ali zbog stanja u zemlji, ekonomske situacije i nemogućnosti da pronađemo stalni posao, odlučili smo prošle godine da se preselimo u Brno. Mogu da kažem da smo se sada već navikli na život u ovom gradu, ljudi koje smo upoznali su uglavnom susretljivi i dobronamjerni.

Suprug već ima posao, a moj plan je da i ja sljedeće godine počnem da radim, kad dijete smjestimo u vrtić, odnosno kad navrši tri godine, jer u Češkoj djeca prije treće godine ne pohađaju predškolske ustanove – ispričala je za “Novosti” novinar Jelena Protić, sa deset godina iskustva u RS, ali bez dana radnog staža.

Posljednji popis Prema posljednjem popisu iz 2016. godine, u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 odsto), u Republici Srpskoj 1.228.423 stanovnika (34,79 odsto) i u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 odsto).

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, u BiH živi 50,11 odsto stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, njih 30,78 odsto izjasnilo se kao Srbi, a Hrvata je 15,43 odsto. Nacionalno se nije izjasnilo 0,77 odsto stanovništva, dok je manje od tri odsto u kategoriji “ostalih”, u što ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke skupine. (novosti)